Hivzija Hasandedić

Ošanići su smješteni na padinama brda Hrguda, oko 2,5 kilometara sjeverozapadno od Stoca. Mjesto je poznato po arheološkom lokalitetu „Ošanićka gradina“, gdje je bilo veliko prehistorijsko naselje. Smatra se da je ovo naselje nastalo između VI i II vijeka prije nove ere i da je pripadalo ilirskom plemenu Daorsa. Centralno mjesto u naselju zauzimala je akropola zaštićena s istočne strane tzv. kiklopskim zidom ispred koje se pružao četvrtast trg sa više kuća i cisternom.[1] Gradina se nalazi dijelom u ruševinama, a ogroman zid, koji se do danas sačuvao, zadivljuje svakog posmatrača ne samo glomaznošću nego i veličinom u nj uzidanih kamenih blokova. Padom ovog kraja u turske ruke, u drugoj polovini XVI stoljeća, ovdje je počela islamizacija, a time i izgradnja prvih islamskih spomenika.

Piše: Senad Ćeman

Značajan vakuf Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu jeste i onaj koji je 1995. godine osnovan u Mostaru pod nazivom Vakuf Daru-l-llm.[1] Smješten je u Sjevernom logoru, unutar Univerzitetskog kampusa Džemal Bijedić.

Recenzija: Salem ef. Dedović, muftija mostarski

Autor: Esad Bajić

Kao i u mnogim bosanskohercegovačkim kasabama i u Konjicu su izgrađene prve medrese krajem XVI i početkom XVII stoljeća[1], kad su ove kasabe doživjele i svoj najveći razvoj u osmanskom periodu.

Autor: Nedim Begović

Nazif (Mustafa) Hadžiomerović, po zanimanju poljoprivrednik, rođen je 6. septembra 1921. u mjestu Opličići, Općina Čapljina, a umro je 5. augusta 2009. godine.[1] lza sebe nije ostavio potomke niti druge bliže srodnike a supruga Šemsa Hadžiomerović umrla je prije njega.[2]

Autor: Osman Lavić

Na prostoru Bosne i Hercegovine u vremenu od početka XVI do kraja XIX stoljeća osnovano je približno stotinu medresa. Svaka medresa je u svome sastavu imala manju ili veću biblioteku. Kada se uzme u obzir da su i veće džamije, tekije i druge obrazovne ustanove imale priručne biblioteke, onda dolazimo do mnogo većeg broja biblioteka koje su postojale u naznačenom periodu u Bosni i Hercegovini.